Nedjelja, 22. ožujka 2020. godine, 6 sati i 24 minute, Zagreb je uzdrmao potres, magnitude 5.5. U 7 sati i 1 minutu, Zagreb je uzdrmao drugi potres, magnitude 5. Jedna osoba je poginula. Građani su preplašeni stajali na ulicama, trgovima, parkovima, parkiralištima. Dimnjaci i zabatni zidovi popadali su s građevina po ulicama i dvorištima. Zagreb je ranjen. Cijelim svijetom vladala je pandemija COVID-19, koja je spasila mnogo života te potresne nedjelje.
“…Sravnivši svoj žepni sat sa onim stalnim chronometrom, pronašao je prof. Stožir, da je zagrebački potres započeo u 7h 33m 53s, te trajao 10 sekunda. Posljedci ovoga potresa bijahu užasni. Izvješće zagrebačkoga motrilišta glasi: “Iza prvoga udarca uzvitlala se cielim gradom silna prašina; dimnjaci i silno ciglovje popadaše s krovova, vatrobrani zidovi porušiše se te pokriše ulice ruševinom. Jedan čovjek je mrtav a više jih ranjeno.”…”[1]
Zagrebački potresi 1880. i 2020. godine u svojim su izvješćima skoro pa isti. Dimnjaci i zabatni zidovi učinili su najviše štete. Građevine, sakralne i profane, koje su bile izgrađene do 1880. godine stradale su u istoj mjeri u oba potresa. Građani Zagreba i okolice pretrpili su veliki strah i bili zabrinuti za svoje najmilije. Danas, dvije i pol godine nakon potresa, među građanima i dalje je prisutan strah, te svako podrhtavanje nije nimalo ugodno.
Zagrebačka katedrala stradala je u oba potresa. Nakon potresa 1880. godine urušili su se svodovi u svetištu i koru, zvonik se oštetio, oltari i pod bili su uništeni. Obnovu je vodio Hermann Bolle po nacrtima Friedricha von Schmidta u neogotičkom stilu. Tada je uklonjena Bakačeva kula i dio obrabenog zida kako bi pročelje nove katedrale bilo bolje vidljivo. Obnova je bila gotova 1902. godine.
Godine 1938. započinje prva obnova južnog zvonika, a 1968. godine nastavljena je obnova sjevernog zvonika.
Recentnija obnova katedrale započela je 1990. godine u kojoj su obnovljeni podovi galerije, kamene ograde i baldahini, a sve galerije protupotresno su ojačane.
Potres 2020. godine jako je oštetio katedralu, srušio se kameni vrh južnog tornja na kojem je bio pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom. Kameni elementi pali su na skelu, a dio tornja na krov kojeg je probio na nekoliko mjesta. Ostatak kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora. Nakon opsežnih radova maknut je vrh sjevernog tornja 17. travnja 2020. U potresu su stradale i druge sakralne građevine u Zagrebu – ckrva sv. Marka, crkva sv. Katarine, crkva sv. Marije na Dolcu, crkva u Palmotićevoj ulici, crkva u Granešini i Markuševcu. Osim sakralnih građevina, stradale su i profane na Gornjem gradu i u Donjem gradu.
(I. K.)
[1] Tobar, J. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880., str. 3, Zagreb
