Standlov dinamičan ritam rada, sačinjen od brojnih terenskih i studijskih snimanja te izlaganja na međunarodnim izložbama, prekinut je Velikim zagrebačkim potresom 9. studenog 1880. godine. Atelje u Mesničkoj 9 znatno je oštećen kada se vatrozid susjedne kuće u Mesničkoj 7 srušio i uništio gotovo sve staklene plohe svjetlarnika ateljea, dekorativni namještaj, pozadine i drugo. Supružnici Standl obratili su se biskupu Strossmayeru za pomoć u obnovi kako bi oštećeni atelje što prije mogao početi s radom. Tijekom obnove ateljea Standl je detaljno dokumentirao posljedice potresa i štete na objektima.
Zbog oštećene opreme i pribora u ateljeu, za razliku od drugih zagrebačkih fotografa, Ivan Standl krenuo je na terenska snimanja posljedica potresa tek 16. studenog. Snimio je štete na dvadeset lokacija, koje su se većinom nalazile u okolici tadašnjeg Zagreba. Među njegovom ostavštinom brojčano pretežu snimke sakralnih objekata poput detalja oštećene grobnice u zagrebačkoj katedrali, crkve sv. Katarine i sinagoge, a fotografije crkava i kapela izvan Zagreba obuhvaćaju snimke crkava Uznesenje BDM u Remetama, Uznesenje BDM u Stenjevcu i sv. Antun u Gornjem Stenjevcu, dijelom razrušenoga križnog puta i ulaznog portala na crkvi sv. Franje Ksaverskog u Ksaveru, crkve BDM i župnog dvora u Granešini, sv. Vida u Kašini te sv. Tri kralja na Kraljevom Vrhu. Također je snimao crkvene objekte koji nemaju liturgijsku funkciju: kurija na Kaptolu br. 28, zgrada kanonika čuvara prvostolne crkve u Kustošiji te marof milosrdne braće u Stenjevcu.
Među fotografijama građanskih objekata u Zagrebu ističu se razrušena dvokatnica u Marovskoj ulici, dvorac Mikšić u Sv. Heleni, nekadašnji dvorac Erdödy u Kerestincu i kurija – dvor sv. Nikola kraj Zeline.
U kategoriji javnih objekata Standl je snimio oštećenja na Učiteljskoj preparandiji, na Popovu tornju, ruševno krilo Carskog i kraljevskoga glavnog vojnog zapovjedništva te unutrašnjost Kraljevskoga plemićkog konvikta.
Prvi put Standl je snimio interijere sljedećih objekata: crkva sv. Katarine, Kraljevski plemićki konvikt, zagrebačku katedralu, zagrebačku sinagogu, crkvu sv. Tri kralja na Kraljevom Vrhu te tri crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji u naseljima Granešina, Remetama i Stenjevcu.
Standlove fotografije posljedica potresa aktualne su već više od 140 godina. Korištene su u domovini i inozemstvu za onodobne znanstvene svrhe te beletristička i novinska izdanja.
Danas su posebno zanimljive snimke građevina koje više ne postoje (krilo nekadašnjega jezuitskog samostana na današnjem platou Gradec uz Klovićeve dvore, zagrebačka sinagoga, kapelica sv. Antuna) ili su znatno izmijenjene (dvorac Kerestinec, koji danas nema dvije južne cilindrične kule i drugi kat sjevernoga i zapadnog krila te dvorac Sv. Helena, gdje je na mjestu izvornog objekta izgrađen novi, prizemni objekt).
Kao nagradu za snimke potresa koje mu je poslao, Franjo Josip I. odlikovao je Ivana Standla Zlatnom medaljom za znanost i umjetnost (Litteris et Artibus).
***
Ovdje možete pogledati raritetne kolodijske negative na staklu te albuminske otiske iz fundusa Muzeja.
(D.S.)
