Zagreb je u svojoj povijesti često bio poplavljen, sa sjevera su se izlijevali potoci, a na južnom dijelu rijeka Sava. No najzapamćenija, najdramatičnija i u novijoj povijesti najdetaljnije zabilježena je poplava koja se dogodila u noći s 25. na 26. listopada 1964. godine.
Za mnoge Zagrepčane ova noć bila je noć osluškivanja, straha i neizvjesnosti. Sava je tijekom noći postizala sve veći vodostaj i usprkos svim naporima, vrećama s pijeskom koje su postavljane kao obrana na mnogim mjestima, Sava je tijekom noći probila nasip i potekla gradskim ulicama. U jutarnjim satima jedna trećina Zagreba bila je poplavljena, voda je prodrla u podrume, prizemlja zgrada i u kuće na Trnju, Trešnjevci, Peščenici i Novom Zagrebu. Ljudi su se povlačili pred vodom u tavanske prostore, na krovove kuća ili na više katove stambenih zgrada. Materijalna šteta bila je vrlo velika, 40.000 građana moralo je napustiti svoje domove, ozlijeđeno je 65 ljudi, a bujica je odnijela 17 života. Stanica za hitnu pomoć je uz pomoć radioslužbe čamcima stizala do najugroženijih. Od 25. do 29. listopada ova je služba izvršila oko 5000 intervencija.
U utorak, 27. listopada voda se počela povlačiti, a mnogi građani se nisu imali kamo vratiti. Grad je tada donio odluku o izgradnji privremenih objekata za građane stradale u poplavi, te su nastala naselja Novi Retkovec i Botinec. Kao trajna mjera zaštite od poplave Save na gradskom području započela je izgradnja Savskog nasipa i odvodnih kanala.
Muzej grada Zagreba, kao baštinska ustanova i čuvar memorije grada, sabire građu, istražuje ju i komunicira s korisnicima. U dijelu sabiranja, u fotografskim zbirkama Muzeja grada Zagreba pohranjene su fotografije poplave Zagreba 1964. godine. Raritet među njima čine snimke u boji, dijapozitivi koje je Muzeju poklonio gospodin Dušan Muzikant, a koje objavljujemo u ovoj priči. Drugi dio fotografija odnosi se na izložbu Poplava u Zagrebu 1964. godine autora Zdenka Kuzmića, čije je otvorenje bilo 24. listopada 2004. godine. Suradnik na izložbi bio je gospodin Ljudevit Tropan, a autor likovnog postava izložbe arhitekt Željko Kovačić. U razdoblju od 2009. do 2021. godine autor projekta Zagrebački kvartovi Kristian Strukić je kroz istraživački rad i direktnu komunikaciju s građanima prikupio mnoga svjedočanstva. Zahvaljujući ovom projektu, ljude koji su doživjeli poplavu i njihova sjećanja možete poslušati na: http://zagrebkvartovi.hr/virtualna-izlozba/.
(D.B.)
Izvori:
Kuzmić, Zdenko. 2004. Poplava u Zagrebu 1964. godine. Muzej grada Zagreba. Zagreb
Goldstein, Ivo, Hutinec, Goran. 2013. Povijest grada Zagreba, Knjiga 2. Novi Liber. Zagreb
Strukić, Kristian. 2012. Zagrebačka Dubrava od predgrađa do grada. Muzej grada Zagreba. Zagreb.
Trešnjevka – prostor i ljudi. 2017. Ur. Arčabić, Goran; Strukić, Kristian. Muzej grada Zagreba. Zagreb.
Projekt Zagrebački kvartovi, Muzej grada Zagreba, http://zagrebkvartovi.hr/, pristupljeno 24. 2. 202
