Zagreb je u svojoj povijesti često bio poplavljen, sa sjevera su se izlijevali potoci, a na južnom dijelu rijeka Sava. No najzapamćenija, najdramatičnija i u novijoj povijesti najdetaljnije zabilježena je poplava koja se dogodila u noći s 25. na 26. listopada 1964. godine.
Za mnoge Zagrepčane ova noć bila je noć osluškivanja, straha i neizvjesnosti. Sava je tijekom noći postizala sve veći vodostaj i usprkos svim naporima, vrećama s pijeskom koje su postavljane kao obrana na mnogim mjestima, Sava je tijekom noći probila nasip i potekla gradskim ulicama. U jutarnjim satima jedna trećina Zagreba bila je poplavljena, voda je prodrla u podrume, prizemlja zgrada i u kuće na Trnju, Trešnjevci, Peščenici i Novom Zagrebu. Ljudi su se povlačili pred vodom u tavanske prostore, na krovove kuća ili na više katove stambenih zgrada. Materijalna šteta bila je vrlo velika, 40.000 građana moralo je napustiti svoje domove, ozlijeđeno je 65 ljudi, a bujica je odnijela 17 života. Stanica za hitnu pomoć je uz pomoć radioslužbe čamcima stizala do najugroženijih. Od 25. do 29. listopada ova je služba izvršila oko 5000 intervencija.
U utorak, 27. listopada voda se počela povlačiti, a mnogi građani se nisu imali kamo vratiti. Grad je tada donio odluku o izgradnji privremenih objekata za građane stradale u poplavi, te su nastala naselja Novi Retkovec i Botinec. Kao trajna mjera zaštite od poplave Save na gradskom području započela je izgradnja Savskog nasipa i odvodnih kanala.
Muzej grada Zagreba, kao baštinska ustanova i čuvar memorije grada, sabire građu, istražuje ju i komunicira s korisnicima. U dijelu sabiranja, u fotografskim zbirkama Muzeja grada Zagreba pohranjene su fotografije poplave Zagreba 1964. godine. Raritet među njima čine snimke u boji, dijapozitivi koje je Muzeju poklonio gospodin Dušan Muzikant, a koje objavljujemo u ovoj priči. Drugi dio fotografija odnosi se na izložbu Poplava u Zagrebu 1964. godine autora Zdenka Kuzmića, čije je otvorenje bilo 24. listopada 2004. godine. Suradnik na izložbi bio je gospodin Ljudevit Tropan, a autor likovnog postava izložbe arhitekt Željko Kovačić. U razdoblju od 2009. do 2021. godine autor projekta Zagrebački kvartovi Kristian Strukić je kroz istraživački rad i direktnu komunikaciju s građanima prikupio mnoga svjedočanstva. Zahvaljujući ovom projektu, ljude koji su doživjeli poplavu i njihova sjećanja možete poslušati na: http://zagrebkvartovi.hr/virtualna-izlozba/.
(D. B.)
Izvori:
Kuzmić, Zdenko. 2004. Poplava u Zagrebu 1964. godine. Muzej grada Zagreba. Zagreb
Goldstein, Ivo; Hutinec, Goran. 2013. Povijest grada Zagreba, Knjiga 2. Novi Liber. Zagreb
Strukić, Kristian. 2012. Zagrebačka Dubrava od predgrađa do grada. Muzej grada Zagreba. Zagreb.
Trešnjevka – prostor i ljudi. 2017. Ur. Arčabić, Goran; Strukić, Kristian. Muzej grada Zagreba. Zagreb.
Projekt Zagrebački kvartovi, Muzej grada Zagreba, http://zagrebkvartovi.hr/, pristupljeno 24.2.2022.

























