Znate li da je Bakačeva ulica u prošlosti bila važna prometnica? Njome se stizalo do sajmišta na Kaptolskome trgu, a promet od istoka prema centru grada odvijao se Vlaškom i Bakačevom ulicom. Ubrzani razvoj grada podrazumijevao je njegovo širenje, porast broja stanovnika i veće prometne poteškoće, koje su riješene gradnjom Ulice Augusta Cesarca.
Nikola pl. Hreljanović, “Mesnice na Potoku”, litografija u boji, oko 1920. g.
Za početak priče o Cesarčevoj ulici važan je prvi ravnatelj Muzeja grada Zagreba Emilij Laszowski, odnosno njegov zanimljiv i značajan pronalazak. Zaljubljenik u starine i baštinu, još prije no što je osnovao Muzej grada Zagreba, Laszowski je kod mesara Gregurića na Splavnici 1892. godine pronašao dokumente u kojima se navodi potreba za probijanjem nove ulice. U elaboratu, uz nacrt regulacije Vlaške ulice, mjernik Ivan Stipanović navodi sljedeće: Priloženi nacrt predočuje cestu u ulici zvanoj Vlaškoj, kako je otvorena pridolazećima od Sesveta na trg tridesetnice i do Kaptolskih vrati. Kako ova biva uviek a osobito za vrieme sajmova, ne samo nezgodna, nego i pogibeljna, držim, da je to poznato cielomu kraljevstvu. Bilo bi nepotrebno reći, da treba ovu cestu većim troškom popraviti, ili pako nekuda drugda svesti…
Nakon niza planiranih regulacija prometa, među kojima je i tramvajska pruga Jelačićev trg – Mirogoj, otvorena 1911. godine, u regulaciji iz 1929. godine predviđena je gradnja nove ulice koja bi spojila Jelačićev trg i Vlašku ulicu. Plan je donesen, ulica je probijena te su na istočnoj strani Bakačeve srušene kuće na kućnim brojevima 2, 4 i 6. Nova je ulica tek naknadno, 1947. godine, dobila ime po hrvatskom književniku i publicistu Augustu Cesarcu. Danas je pješačka zona, koja, spajajući se s Vlaškom ulicom, završava Europskim trgom, službeno imenovanim 2017. godine.
(D. B.)
Pogled s Trga bana Josipa Jelačića na Bakačevu ulicu i Katedralu; oko 1906. godine. Ispred Katedrale nalazi se djelomično porušena Bakačeva kula.
Pogled s Jelačićeva trga na Bakačevu ulicu. Na istočnoj strani ulice nalazi se kuća na čijem je mjestu danas zgrada Gradske štedionice. Ugledna zagrebačka željezarija Mervar i Hodniković, prethodnica Zanapa, a potom i Ferimporta, imala je reklamni prostor na kućnom broju 4; oko 1920. godine.
Prodavači i kupci u željezariji Mervar i Hodniković 1920-ih godina u Bakačevoj ulici 2.
Pogled s Trga na Bakačevu ulicu, 1931. g.
Pogled na istočnu stranu Bakačeve ulice, na Gradsku kavanu i Bakačevu ulicu 2,4 i 6. Željezarija Mervar i Hodniković preseljena je u Petrinjsku ulicu, a kuća na kućnom broju 2 spremna je za rušenje; oko 1935. g.
Rušenje kuće u Bakačevoj ulici 2; oko 1935. godine
Pogled na istočnu stranu Bakačeve ulice i Jelačićeva trga te rušenje kuća u Bakačevoj ulici 4 i 6; oko 1940. godine.
Pogled na Bakačevu ulicu i rušenje kuća na kućnim brojevima 4 i 6 zbog probijanja nove ulice, fotograf Alfred Albini, 1941. godine.
Pogled na Bakačevu ulicu i rušenje kuća na kućnim brojevima 4 i 6; fotograf Alfred Albini; 1941. godina.
Pogled na Bakačevu ulicu nakon rušenja kuća na kućnim brojevima 4 i 6; fotograf Milan Stahuljak; 1941. godina
Pogled na porušene kuće u Bakačevoj ulici, nadbiskupski dvor i Katedralu, fotograf Vladimir Guteša, oko 1941.
Južna strana Ulice Augusta Cesarca; fotograf Marijan Szabo, 1947. godina
Cesarčeva ulica, fotograf Vladimir Guteša, 14.10.1959. godine
IZVORI:
- Knežević, Snješka. Gradonačelnik Bandić, dakle, sad se dohvatio i Bakačeve. https://www.telegram.hr/price/gradonacelnik-bandic-dakle-sad-se-dohvatio-i-bakaceve-o-slabo-poznatoj-povijesti-te-ulice-za-telegram-pise-snjeska-knezevic/ (pristupljeno 20. svibnja 2020.).
- Laszowski, Emilij. 1941. Prilog poviesti regulacije Bakačeve i Vlaške ulice. Zagreb: revija Društva Zagrepčana. 1/2. 211-214.
- Premerl, Nada. 2005. Potok u srcu Zagreba: Uz potok Medveščak – od izvora do ušća. Muzej grada Zagreba. Zagreb.
- Šimpraga, Saša. 2011. Zagreb, javni prostor. Porfirogenet. Zagreb.
- Ulčnik, Ivan. 1941. Stari Jelačićev trg. Zagreb: revija Društva Zagrepčana. 10/11. 219-237.
- Zagrebački leksikon: A-LJ. 2006. Ur. Bilić, Josip; Ivanković, Hrvoje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Masmedia, Zagreb.