Po uzoru na srednju Europu u Zagrebu se u drugoj polovini 19. stoljeća osnivaju brojna društva kao novi oblik života i komuniciranja. Osim kulturnih, radničkih, pjevačkih, sportskih i zabavnih, postojala su brojna dobrovoljna humanitarna društva, ali i društva u kojima su se okupljali intelektualci zainteresirani za znanost i umjetnost.
Među Zagrepčanima najpopularnije je bilo društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol, osnovano 1874. godine. Više od samog vježbanja privlačile su ih svečanosti i zabave na kojima se plesalo i koje su sokoli redovito i uspješno organizirali. Hrvatski sokol imao je i važnu ulogu u organiziranju nastave tjelovježbe u pučkim školama. Zahvaljujući osnivanju Hrvatskog sokola popularizirao se sport te je ubrzo postao dijelom gradske svakodnevice.
Sokolaši su bili neizostavne pojave našega, više od dva desetljeća dugog, edukativnog, predfašničkog projekta Žive slike.
Više o sokolašima saznajte u šetnji stalnim postavom Muzeja grada Zagreba u temi broj 37 Život u društvima.
(A. T.)
Prvi hrvatski svesokolski slet, foto Atelier Rechnitzer, 2.9.1906. godina
Prednjački zbor Hrvatskog sokola, 1884. godina. Članovi: M. Sertić, D Šoštarić, K. Milec, V. Marković, gornji red; H. Hojnik, F. Hochnam, I. Hanuš, G. Hrnčić, sredina; N Rojc, D. Mašek, S. Bahorić, donji red.
Grupa mladih Hrvaskih sokola 2.9.1888. godina. Grupa stoji pred ogradom iznad koje je natpis: ŽIVILI! NAŠI MILI GOSTI ŽIVILI! PRIJATELJI.
Odbor ženskog odsjeka Hrvatskog sokola u Zagrebu, autor: Všetečka i Reputin, 1924. godina